
Nakon perioda rasta cijene na globalnom tržištu kriptovalute u posljednje vrijeme bilježe blagi pad, što mijenja i ponašanje investitora koji se umjesto prodaje sve više odlučuju za kupovinu digitalne imovine, videći u tome priliku za dodatno ulaganje.
Stručnjaci ističu da je interesovanje za kriptovalute sve veće, ali da je tržište i dalje u razvoju i podložno oscilacijama. Naglašavaju da upravo pad cijena često podstiče nove investitore da uđu na tržište, dok oni iskusniji koriste takve periode za dokupljivanje.
Prema riječima izvršnog direktora Balkan Crypto Exchange (BCX) Borisa Majstorovića interesovanje za kriptovalute kontinuirano raste, kako po broju korisnika, tako i po obimu trgovanja.
- Na početku su to uglavnom bili takozvani "rudari", potom IT stručnjaci i frilenseri koji su svoje prihode iz inostranstva primali u kriptovalutama - kazao je Majstorović za "Glas".
Dodaje da je u jednom periodu dominiralo njihovo unovčavanje, dok je u posljednjih nekoliko godina primjetan obrnut trend, a to je da građani sve više kupuju kriptovalute i posmatraju ih kao vid investicije, slično ulaganju na tradicionalnim berzama.
Visok rizik
Kazao je da kriptovalute nose visok rizik, ali i potencijalno velike prinose, za razliku od klasičnih finansijskih instrumenata, poput obveznica ili drugih hartija od vrijednosti koje donose do 10 ili 15 odsto godišnje.
- Kriptovalute mogu ostvariti i nekoliko stotina procenata rasta. Zbog toga privlače i male i velike investitore od onih koji ulažu stotine, do onih koji ulažu desetine hiljada maraka - naveo je Majstorović.
Ističe da interes za kupovinu raste nakon pada cijena na svjetskim berzama, naročito nakon što je bitkoin dostigao vrhunac od oko 128.000 dolara.
- Kasnije je došlo do pada na oko 60.000, odnosno gubitka od oko 50 odsto. Sada se cijena postepeno oporavlja i iznosi oko 74.000, a mnogi to vide kao priliku za ulazak na tržište ili dodatnu kupovinu - objašnjava Majstorović pojašnjavajući da se cijena mijenja iz sekunde u sekundu, te da su najzastupljenije kriptovalute bitkoin i etirijum koji zajedno čine više od 60 odsto tržišta.
Kada je riječ o regulativi, Majstorović navodi da je Republika Srpska napravila značajan korak uređujući oblast virtuelnih valuta kroz Zakon o tržištu hartija od vrijednosti, ali da je potrebno dodatno usklađivanje sa evropskim propisima.
Sličnog stava je i eksterni saradnik berze Boris Đurđević koji je naveo da interesovanje za kriptovalute bilježi postepen, ali kontinuiran rast, iako je još relativno slabo u odnosu na ukupnu populaciju.
- Ako pogledamo duži vremenski period, broj korisnika rastao je od nule prije desetak godina do više hiljada danas. To je i dalje mali procenat stanovništva, ali trend rasta je konstantan - rekao je Đurđević za "Glas".
Tržište
Pojašnjava da tržište kriptovaluta karakterišu izraženi ciklusi interesovanja, koji se otprilike ponavljaju svake četiri godine.
- Značajan rast cijena dovodi brojne nove korisnike. Potom slijedi period pada i stabilizacije, ali svaki novi ciklus donosi veći broj učesnika nego prethodni - pojasnio je Đurđević.
Govoreći o tome ko može da ulaže u kriptovalute, Đurđević naglašava da formalnih ograničenja praktično nema, te da svako može da kupi kriptovalute, bez obzira na iznos koji želi da uloži.
- Glavna prepreka je i dalje nedovoljna finansijska pismenost i činjenica da je mnogima ova oblast nepoznanica. Zbog toga su među prvima ulazili tehnički potkovani pojedinci i oni bliži IT sektoru - naveo je Đurđević.
Kako tržište bude sazrijevalo, ističe, sve više prosječnih građana sa određenom ušteđevinom ulaziće u ovu vrstu investicija bilo samostalno, bilo uz pomoć posrednika, platformi ili fondova koji upravljaju digitalnom imovinom.
Direktor Banjalučke berze Boris Srdić naglašava da će kriptovalute u budućnosti značajno izmijeniti način funkcionisanja finansijskih tržišta, jer blokčejn tehnologija, odnosno tehnologija distribuirane knjiga transakcija generalno, stvara nove mogućnosti za ekonomski rast.
- U Srpskoj postoje registrovani pružaoci usluga koje su povezane sa digitalnom imovinom. Oni funkcionišu kao lokalne berze za najpoznatije kriptovalute. Banjalučka berza prati aktuelne trendove na tom polju, te će svakako razmotriti i organizovanje tržišta za digitalnu imovinu kada se ova oblast zakonski reguliše - kazao je Srdić za "Glas".
Dodaje da je usvajanje adekvatne regulative za kriptoimovinu preduslov za dalji razvoj kriptoindustrije u BiH, te da u tome treba tražiti i priliku da se ostvari konkurentska prednost u odnosu na regiju.
- Banjalučka berza je zainteresovana za organizovanje tržišta za tokene koji bi mogli poslužiti kao alternativni instrument za finansiranje poslovanja preduzeća. Ukupna vrijednost kriptoimovine danas iznosi oko 2.500 milijardi dolara, od čega se skoro 60 odsto odnosi na najpoznatiju kriptovalutu - bitkoin - zaključio je Srdić ističući da će se kriptotržišta sve više povezivati sa klasičnim tržištima hartija od vrijednosti, te da će se i klasična tržišta sve više prilagođavati novim tehnološkim trendovima i idejama.
Edukacija
Kroz ciklus besplatnih edukacija pod nazivom "Ulovi kripto" u organizaciji kriptomjenjačnice Balkan Crypto Exchange svijet digitalne imovine i bezbjednog ulaganja na jednostavan i praktičan način građanima će od 23. aprila približiti Ana Sabljić i Milica Morača.
- Planirana su četiri časa, a svi polaznici će na kraju dobiti sertifikat - navele su one i dodale da će se kroz edukacije fokusirati na početničke greške. Organizatori poručuju da je kriptotržište danas dostupno svima, te da više nije riječ o "muškom svijetu", već o prostoru u kojem sve više žena pravi prve investicione korake.